D-mol's blog

D-mol
42, Belgrade, Σερβία

01.05.2012

Mali princ ode da ponovo vidi ruže.
Vi uopšte ne ličite na moju ružu, vi još ništa ne značite, reče im on. Niko vas nije pripitomio, i vi niste nikoga pripitomile. Vi ste kao što je bila moja lisica. Bila je to obična lisica slična stotinama hiljada drugih. Ali ja sam od nje napravio svog prijatelja, i ona je sada jedinstvena na svetu.
Ruže su se osećale veoma nelagodno.
Lepe ste, ali ste prazne, reče im on još. Čovek ne može da umre za vas. Naravno, običan prolaznik poverovao bi da moja ruža liči na vas. Ali ona sama značajnija je od svih…


22.10.2011

Jednom sam stigla do tog ostrva zvanog Ljubav.

Ali....zamalo....
Put je bio dugačak i prilično truckav.
Izmorih se presavši ga i taman kada sam htela da se iskrcam iz barčice na obalu, gledajući kroz meku,providno-bistru vodu u beli pesak.. ugledah malenu ribicu kako vrludavo ne žureći baš mnogo preplivava samo njoj znane puteve....
Po značaju i dužini.
Vijugajući, išla je pravo pa čas malo levo ,onda opet pravo ,pa desno ..uhh odjednom nazad ..zasto?
Ne znam. ali kao da se i ona zapita te ponovo okrenu i pravac napred..pravo pod senku koju je pravilo moje ispruženo boso stopalo…


29.05.2011

U jednoj mračnoj ulici u Londonu živela je jedna porodica- majka, otac i njihova deca Wendy, Michael i John. Braća su obožavala da im sestra pre spavanja priča čudesne priče o Petru Panu. Znamo da je Petar Pan mali dečak koji je odlučio da nikad ne odraste. On živi daleko, daleko u Nedođiji, zemlji punoj iznenađenja. Jedne večeri Wendy je ponovo pričala priču o Petru Panu, dečaci su se oduševljavali njegovim pustolovinama. Ali to veče bilo je posebno jer je stigao Petar Pan, kojeg je pratila vila Zvončica. Doleteli su tiho, tiho, spustili su se na otvoreni prozor i namestili…


Napiši mi bajku,rekla je…

Kao da je to lako.

Čak ni meni nije lako napisati bajku,iako sam Mali Princ.
Iako sam se sačuvao bolesti Odrastanja.
Iako poznajem Tajne.
Silna čudesa,

iako poznajem magiju i čarobne reči.
Napiši mi bajku…
Kao da život već nije bajka,sa svojim usponima i padovima,preokretima,
igrama Sudbine…
Ona je princeza
Ljupka,slatka…
nosića koji ume lako da se uvredi,
očiju koje pitaju
a kako samo ume da bude razmažena!
I kako joj samo to lepo stoji…
I kako ume da preti:zaljubices se u mene,videćeš…
I kako je samo sigurna u to!
Ali naravno...
ona je princeza,a princeze su uvek sigurne u to.
Čim se rode,
odmah znaju da će biti voljene
i da će imati svoga Princa
Koji znaju…


23.10.2012

U porodilištu razgovaraju dva novorođenčeta:-Dečak pogleda devojčicu i ponosno joj kaže:"Dečak sam!"-"Kako znaš?"-pita devojčica,na šta joj dečak odgovori:-"Sačekajmo da sestra izađe napolje pa ću ti pokazati" -Kad je medicinska sestra otišla dečak povuče pokrivač,digne nožice u vis i reče:- "Vidi,plave čarapice" :)


Blog
Τα blogs ενημερώνονται κάθε 5 λεπτά